1. Koja pravila postoje vezano za prikupljanje i čuvanje podataka?

Svi podaci prikupljeni u okviru istraživanja (papirni i elektronski) moraju se tretirati kao poverljivi. Sve informacije koje istraživači prikupe tokom istraživanja neće biti deljeni sa drugim osobama bez izričitog dopuštenja ispitanika koji su učestvovali u istraživanju ili na način koji nije u skladu sa dogovorom koji je sklopljen između istraživača i ispitanika. 
Svi prikupljeni podaci se moraju čuvati bar pet godina od dana kada je istraživanje/projekat prestalo ili od kada su objavljeni podaci, u zavisnosti od toga šta se prvo desi.  Ukoliko finansijeri, izdavačke kuće, zahtevaju drugačije, istraživači rade u skladu sa njihovim zahtevima.   

 

2. Kada se podnosi zahtev za obnavljanje odnosno modifikaciju dozvole?

Ukoliko tokom trajanja projekta želite da pridružite nove istraživače i saradnike potrebno je da dostavite Komisiji za ocenu etičnosti  istraživanja Odeljenja za psihologiju zahtev za odobrenje istraživanja (modifikacija istraživanja). Za prestanak angažmana bilo kog člana (izuzev vođe projekta) nije potrebno potrebno popunjavati novi obrazac. U slučaju postavljanja novog vođe projekta neophodno je tražiti saglasnost za ocenu etičnosti sprovođenja istraživanja Odeljenja za psihologiju (modifikacija istraživanja) (sa potpisom tekućeg odgovornog lica tj. novog vođe projekta).
Ukoliko tokom vremena dođe do značajnih promena u dizajnu i procedurama istraživanja, potrebno je ponovo tražiti saglasnost Komisije za ocenu etičnosti sprovođenja istraživanja Odeljenja za psihologiju (modifikacija istraživanja).
Ukoliko je potrebno da se trajanje istraživanja produži ili da se broj ispitanika poveća, potrebno je Komisiji za ocenu etičnosti sprovođenja istraživanja Odeljenja za psihologiju podneti zahtev za obnavljanje dozvole. 

 

3. Šta da radite u slučaju ozbiljnih i neočekivanih štetnih događaja?

U toku izvođenja istraživanja, može se desiti da dođe do nepredviđenih događaja koji mogu da budu štetni po učesnike u istraživanju (kako ispitanike tako i istraživače-saradnike).
Ukoliko vaše istraživanje sadrži elemente koji bi mogli da dovedu do nepredviđenih događaja, preporuka Komisije je da razvijete procedure koje bi mogle da preduprede eventualne negativne događaje i njihove posledice.
Preporuka Komisije je da istraživačima-saradnicima unapred objasnite procedure za delovanje u izuzetnim slučajevima i način na koji ćete umanjiti delovanje štetnih događaja. 
Primer: istraživanje će biti sprovedeno u školi XXX. Testiranje će voditi obučeni istraživači-saradnici, a stručni saradnik škole ili drugo ovlašćeno lice će biti prisutan/na na testiranju. Ako je potrebno, školski psiholog ili drugo ovlašćeno lice će kontaktirati roditelje deteta. 
Ukoliko se pokaže potrebnim, preporuka Komisije je da obustavite izvođenje istraživanja i da o prekidu izvođenja istraživanja obavestite Komisiju u toku od 7 radnih dana. 

 

4. Da li se primarni podaci smeju deponovati u repozitorijume?

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja je usvojilo Platformu otvorene nauke koja se zasniva na principima otvorene nauke koje je usvojila Evropska komisija. 
Otvorena nauka se prvenstveno realizuje kroz otvoreni pristup publikacijama i otvoreni pristup primarnim podacima. 
Ukoliko ne postoje zakonske ili etičke prepreke, preporuka naučne zajednice i MPNTR je da se primarni podaci učine dostupnim. 
Ukoliko se istrazivač odluči da primarne podatke deponuje u repozitorijum, neophodno je da obezbedi saglasnost ispitanika. Baze podataka deponovane u repozitorijume ne smeju da sadrže informacije na osnovu kojih je moguće identifikovati ispitanike. Podaci moraju da budu adekvatno anonimizovani i pripremljeni u skladu sa propisanim pravnim i etičkim smernicama. 
Deponovane baze podataka ne smeju da sadrže direktne identifikatore: ime i prezime, email adresu, inicijale ispitanika, poštanski broj, fotografije, broj telefona, IP adrese, audio snimke, datume rođenja, podatke o rođacima, itd. 
Deponovane baze smeju da sadrže indirektne identifikatore (demografske, biološke ili geografske podatke) ali tako da nije moguće identifikovati ispitanika. 

Preporuke za anonimizaciju baza podataka:

- obezbedite da nema direktnih identifikatora
- uklonite sve nepotrebne indirektne podatke
- za varijable kod kojih je to moguće, a na osnovu kojih bi bilo moguće posredno identifikovati ispitanika, primenite agregaciju
- smanjite nivo preciznosti merenja: npr. uklonite datum rođenja i koristite samo godinu, umesto naziva grada koristite naziv zemlje, itd.
- ukoliko je na osnovu ekstremnih vrednosti (outlier) moguće indirektno identifikovati ispitanika, ograničite raspon vrednosti varijable kako bi sakrili vrednosti koje dramatično odstupaju

Ukoliko planirate da primarne podatke deponujete u neki od repozitorijuma, molimo Vas da u aplikaciji Komisiji to i navedete. 

 

5. Kakvi podaci se smatraju anonimizovanim? 

Ukoliko u Vašem istraživanju ne tražite od ispitanika da daju neki od podataka na osnovu kojih je ispitanika moguće identifikovati (npr. podaci na osnovu kojih je moguća direktna identifikacija ili nema kombinacije indirektnih ili kvazi-identifikatora na osnovu koji se ispitanik može identifikovati) podaci se smatraju anonimizovanim.
Takođe, ako prilikom sprovođenja istraživanja vodite evidenciju o tome ko je učestvovao u istraživanju (npr. evidencija o učešću je potpuno odvojena od baza podataka i u evidenciji nema podataka na osnovu kojih bi ispitanik mogao da u bazi bude identifikovan), ali na način da nije moguće u bazama podataka identifikovati pojedinca, podaci se smatraju anonimizovanim. 
Ukoliko u bazi podataka ispitanike vodite pod šifrom (koja nije sastavljena od indirektnih ili kvazi identifikatora), a u odvojenom dokumentu imate pored podataka na osnovu kojih bi ispitanik mogao da bude identifikovan i šifru, podaci se ne mogu smatrati anonimizovanim. 

 

6. Da li Komisija proverava status instrumenta koji će biti korišćen u istraživanju?

Komisija nije nadležna da proverava status instrumenata koji će biti korišćeni u istraživanju (da li su u slobodnoj upotrebi ili je potrebno tražiti dozvolu izdavača/kreatora instrumenta) kao ni da ocenjuje kvalitet dizajna istraživanja - za to su odgovorni istraživač i supervizor istraživanja, ako ga ima.